Roditelji bez filtera: Vršnjačko nasilje počinje puno prije prvog incidenta – ključ je u odnosu s djecom

U prostoru Wespa Spaces u Zagrebu u srijedu je održan drugi panel u sklopu projekta „Roditelji bez filtera“, pod nazivom „Vršnjačko nasilje – gdje prestaje šala, a počinje trauma“. Panel je okupio stručnjake iz područja socijalnog rada, psihologije, obrazovanja i digitalne sigurnosti, kao i brojne roditelje koji su aktivno sudjelovali u raspravi

U srijedu, 6. svibnja, u prostoru Wespa Zavrtnica u Zagrebu održan je drugi panel u sklopu projekta „Roditelji bez filtera“, pod nazivom „Vršnjačko nasilje – gdje prestaje šala, a počinje trauma“.

Panel je okupio velik broj zainteresiranih roditelja i stručnjaka, potvrdivši koliko postoji potreba za otvorenim razgovorima o suvremenom roditeljstvu, a jedan od ključnih zaključaka panela jest da prevencija vršnjačkog nasilja počinje puno prije nego što se ono formalno prepozna – u svakodnevnim odnosima, komunikaciji i prisutnosti roditelja u životima djece.

Roditeljska prisutnost kao temelj prevencije

Panelisti su istaknuli kako roditelji s djecom u prosjeku provedu tek oko sedam minuta dnevno u razgovoru, što otvara prostor za gubitak kontakta s onime što se djeci zaista događa. Naglašeno je kako kvalitetno vrijeme ne podrazumijeva istovremenu prisutnost na mobilnim uređajima, već stvarnu uključenost, pažnju i razgovor.

„Ključ svega je posvetiti se djeci, razgovarati s njima i dati sve od sebe da je provedeno vrijeme kvalitetno, a ne stavljati naglasak na kvantitetu“, istaknuo je socijalni radnik Tomislav Ramljak, dodajući kako djeca koja čine nasilje često u pozadini imaju vlastite izazove, najčešće unutar obiteljskog okruženja.

Granica između sukoba i nasilja nije uvijek jasna

Stručnjaci su upozorili kako roditelji i okolina često ne prepoznaju razliku između sukoba i nasilja. Dok sukob podrazumijeva relativno ravnopravan odnos dviju strana, nasilje uključuje jasnu neravnotežu moći, gdje jedno dijete ili skupina sustavno ugrožava drugo – bilo fizički, verbalno, socijalno ili digitalno. Upravo zbog toga, istaknuto je kako je važno da škole reagiraju i prije nego što se situacija formalno definira kao nasilje, odnosno čim primijete narušene odnose među djecom.

Škola kao ključan partner roditeljima

Ravnateljica Osnovne škole Središće, Violeta Vragotuk, istaknula je kako se najviše slučajeva

vršnjačkog nasilja bilježi u petom i šestom razredu osnovne škole, kada djeca već intenzivnije koriste digitalne alate i društvene mreže. Govoreći o prepoznavanju žrtava, naglasila je:„Kod djece koja trpe nasilje često vidimo povlačenje, nesigurnost, izbjegavanje određenih prostora ili osoba, promjene raspoloženja, tjeskobu, pad koncentracije ili sve češće izostanke. Važno je reći da žrtva nasilja ne izgleda uvijek tiho, povučeno ili bespomoćno. Ponekad su to djeca koja su izvana vrlo uspješna, komunikativna i snažna, ali iznutra jako teško proživljavaju odbacivanje ili ponižavanje.“

Digitalno nasilje – manje vidljivo, ali jednako ozbiljno

U tijeku panela naglasak je stavljen i na sve prisutnije online nasilje koje se ne zaustavlja izlaskom iz škole, već se nastavlja putem društvenih mreža i komunikacijskih platformi.

„Vršnjačko nasilje, posebno u digitalnom okruženju, često je manje vidljivo, ali jednako intenzivno. Upravo zato kroz naš ESG pristup i projekt #BoljiOnline radimo na edukaciji djece, roditelja i šire zajednice kako bi na vrijeme prepoznali rizike i znali kako reagirati. Digitalni svijet ne možemo izbjeći, ali ga možemo učiniti sigurnijim ako djelujemo zajedno“, istaknula je Iva Turčin, ESG lead expert za komunikacije u A1 Hrvatska.

Gotovo svako dijete ima neku ulogu

Panelisti su upozorili kako je gotovo svako dijete na neki način uključeno u nasilje – ako nije u ulozi žrtve ili nasilnika, najčešće je promatrač. Upravo ta skupina ima ključnu ulogu u dinamici nasilja, osobito u digitalnom prostoru gdje se ono može brzo širiti i pojačavati. Panelisti su također upozorili na važnost empatije i naglasili kako je to vještina koja se može izoštriti, a najbolje se prenosi i usvaja primjerom.

Psiholog i psihoterapeut Matej Čuljak naglasio je važnost stvaranja sigurne okoline od najranije dobi, u kojoj djeca mogu otvoreno razgovarati s roditeljima, ističući kako se prve naznake nasilnog ponašanja mogu primijetiti već u vrtićkom uzrastu.

Zaključak: razgovor, edukacija i zajedništvo

Panel je još jednom potvrdio potrebu za otvorenim razgovorom i povezivanjem roditelja i stručnjaka, kao i važnost kontinuirane edukacije u području roditeljstva.

Projekt „Roditelji bez filtera“, u suorganizaciji brenda Odabrale mame i poduzetnice te marketinške stručnjakinje Petre Ninčević, nastavlja otvarati teme koje su ključne za suvremene obitelji – s ciljem stvaranja informiranije, povezanije i otpornije zajednice.

Drugi panel u sklopu projekta „Roditelji bez filtera“ pomogli su organizirati zlatni sponzor A1 Bolji Online, sponzori Lino njupalice i Froddo te prijatelj meet up-a Salvit.